ANTIČKI BRODOLOM MOLAT

Antički brodolom u podmorju otoka Molat otkriven je 2017. godine te je prijavljen Odjelu za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Brodolom datira u 1. stoljeće, a prevozio je teret antičkog građevinskog materijala – tegule i imbrekse. Proglašen je zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske 2019. godine.

Piše:

Pavle Dugonjić

Ujutro 9. travnja 2019. kod otoka Molata obavljeno je stručno istraživanje prijavljenog podvodnog arheološkog nalazišta. Lokalitet su prijavili članovi Ronilačkog kluba ZG-SUB (današnji Wreck Hunters Adriatica) krajem 2017. godine.

Kod otoka Molata, pronađen je antički brodolom s teretom tegula i imbreksa

Nakon potvrđivanja lokacije, te 2019. godine pokrenut je postupak evidentiranja kulturnog dobra. Nalazište se nalazi na dubini od 20 metara u neposrednoj blizini otoka i dostupno je za arheološka istraživanja. Prostire se na oko 80 četvornih metara, a na dnu je vidljiv teret antičkog brodoloma koji sadrži nekoliko stotina opeka i pojedinačnih primjeraka imbreksa (antičkih crijepova i kupa) koji su prilikom transporta 

potonuli na dno. Na nalazištu su uočeni i drugi nalazi. Pronađeni su ulomci keramičkog posuđa koji vjerojatno pripadaju brodskoj kuhinji, kao i jedno grlo amfore tipa Dressel 6A (iz I. stoljeća). Podvodni arheolozi dokumentirali su stanje lokaliteta po pronalasku, uzeli osnovne mjere lokaliteta, utege (dimenzije tegula i imbreksa) te druge podatke od kojih će se formirati 3D model.
Stručni nadzor obavili su u sklopu Koordinacije za zaštitu prava i interesa RH na moru, područna jedinica Zadar, Igor Miholjek (pročelnik Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda), Dino Taras (voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru), Barbara Peranić (viša konzervatorica u Konzervatorskom odjelu Zadar – Ministarstvo kulture RH), Zoran Delibašić i Dragutin Šimatović (ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB)  vanjski suradnici

Odsjeka za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda) te djelatnici Pomorske policije Zadar sa svojim plovilom.

Prvi nalazi

Prvi nalazi potonulog građevinskog materijala na istočnoj obali Jadrana datiraju iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su se lokacije pronađenih antičkih brodoloma s građevinskim materijalom protezale od sjevera do krajnjeg juga hrvatske obale. Važno je razlikovanje pojedinačnih nalaza od onih koji pripadaju brodskom teretu, kao što vidimo na primjeru pojedinačnih nalaza amfora koje su nakon uporabe odbačene ili na primjeru pojedinačnih nalaza građevinskog materijala koji su mogli biti taloženi na morskom dnu iz mnogo razloga. Upravo obilje nalaza, njihov raspored po morskom dnu, te postojanje ostataka brodske  → 

→  konstrukcije (uz mnoge druge pokazatelje) upućuju na pronalazak brodskog tereta.

Nalazišta tegula, imbreksa i građevinskih elemenata u podmorju Jadrana

U uvali Bijar na otoku Cresu primijećeno je mnogo ulomaka tegula i imbreksa, ali njihovo podrijetlo nije poznato jer nemaju dokaza o pečatima. Na Lošinju postoji nekoliko nalazišta s tegulama: nalazište kod rta Madone (Čikat-Pločice) i sporadični nalazi tegula u uvali Liska. Na nalazištu kod rta Margarin na Susku, osim tereta tegula i imbreksa, zabilježen je i  teret većih građevinskih elemenata i to napola obrađenih kamenih blokova i dvadesetak obrađenih okruglih kamenih stupova koji leže na dubini od 30-ak metara, tvoreći vrlo impresivan prizor, iako prekriven podvodnom florom i faunom. Osim njih, u Hrvatskoj je definirano desetak nalazišta s ovom vrstom građevnog materijala, još više na kopnu, a tom se popisu konačno može pridodati i novootkriveni 

lokalitet u Molatu. Količina tegula na nalazištu u
Molatu je impozantna, a tegule se nalaze zalijepljene u istom položaju kako su bile položene u brodsko spremište. S obzirom na oblik potonulog tereta, moguće je pretpostaviti da se ispod tereta nalazi brodska konstrukcija čije bi istraživanje arheolozima zasigurno dalo vrijedne podatke o brodogradnji u rimsko doba. Uz veliku količinu tegula i pojedinačnih komada imbreksa, pronađeno je i jedno grlo amfore Dressel 6A (iz prvog stoljeća) i sitni ulomci fine keramike koji vjerojatno pripadaju brodskoj kuhinji.

Bogata trgovačka aktivnost istočne obale Jadrana

Nadamo se da će buduća istraživanja donijeti još vrijednih informacija! Do tada, zaključujemo kako brojnost nalazišta ovakvog tipa s nalazom građevinskog materijala ukazuje na bogatu trgovačku aktivnost te na postojanje pomorskih ruta kojima je istočna obala Jadrana obilovala u antičko doba. Nažalost, unatoč relativno velikom broju podvodnih nalazišta ovakvog karaktera, spoznaje o

njima nisu na zavidnoj razini.
Na poznatim  nalazištima ovog tipa obavljena je samo primarna dokumentacija nakon pronalaska ili po prijavi zaduženih osoba, a detaljnija istraživanja nisu provedena, s obzirom da građevinski materijal nije smatran atraktivnim nalazom. Ipak, unatoč tome, na nalazištu kod Molata obavljena je primarna arheološka dokumentacija zatečenog stanja. Cijelo nalazište je fotografirano kako bi se fotografije koristile za izradu lokalno referenciranog 3D modela nalazišta. Ova metoda dokumentacije potpuno je neinvazivna i omogućuje detaljan uvid u stanje nalazišta, mjerenje dimenzija pojedinog dijela nalazišta, kao i utvrđivanje broja postojećih i vidljivih dijelova koji leže na morskom dnu – bez potrebe za ponovnim zaranjanjem na morsko dno. Unatoč tome, svaki podvodni arheolog se iznova veseli povratku u plave dubine koje skrivaju ovakve zanimljive nalaze! Korištenje fotogrametrijskih tehnika sve više uzima maha te služi kao nezaobilazan alat u dokumentiranju nalazišta i praćenju promjena stanja na njima.

Scroll to Top